.png)
20:04
Mediteranska dijeta, vrlo popularna na zapadu, pokazala se kao odlična saveznica
u borbi protiv srčanih oboljenja. Svoj uspjeh ovaj režim ishrane može zahvaliti prije
svega – maslinovom ulju.
u borbi protiv srčanih oboljenja. Svoj uspjeh ovaj režim ishrane može zahvaliti prije
svega – maslinovom ulju.
Dijeta zasnovana na mediteranskom načinu ishrane, sa akcentom na maslinovom ulju, već je dala dobre rezultate. Ranija istraživanja pokazala su da ljudi koji pribjegavaju
ovakvom režimu ishrane imaju manje šansi za smrt usljed srčanog udara, a i ostala
srčana oboljenja rijeđe su se javljala.
Doktor Ramon Estruk sa Odjeljenja interne medicine Univerzitetske klinike u Barseloni
želio je da ode korak dalje. Njegovo je mišljenje da su dosadašnje studije uglavnom
povezivale srčana oboljenja sa ljudima koji su se u jednom trenutku svog života pridržavali mediteranske dijete.
Da bi utvrdio stvarni uticaj ove dijete na zdravlje ljudi, dr Estruk je okupio tim ispitanika koje
je podvrgao mediteranskoj dijeti. Istraživački tim pratio je razvijanje šansi za pojavu infarkta,
moždanih udara i eventualne smrti. Dio ispitanika bio je potvrgnut klasičnim, takozvanim
“nemasnim” dijetama koje su koncentrisane na unos masti u organizam.
Zašto Mediteranci žive duže?
Poslije pet godina istraživačkog rada, rezultati su pokazali značajno bolju zdravstvenu sliku
kod osoba koje su se hranile na mediteranski način. Najbolje su prošli oni koji su akcenat
u svojoj dijeti stavili na maslinovo ulje, dok su na drugom mjestu bili oni koji su mediteranski
režim praktikovali uz naglasak na jezgrastom voću.
Primjera radi, u poređenju sa onima koji su praktikovali dijetu sa manjim unošenjem masti,
rizik od infarkta u slučaju najbolje grupe bio je manji za čak trideset posto.
„Mislim da je snaga naše studije u tome što smo mjerili brojne parametre, ne samo
krvni pritisak ili promjene u nivou holesterola“, kazao je Estruk. „Zaista verujemo da
mediteranska dijeta umanjuje opasnost od različitiih udara i smrti prouzrokovanih
kardiovaskularnim oboljenjima.“
Konkretno u ovom slučaju, grupa sa najboljim rezultatima zamijenila je crveno meso
bijelim, poput pilećeg, a tri puta sedmično na meniju bi se našla riba. Najvažnija promjena
bila je u tome što su konzumirali i do četiri kašike ekstra djevičanskog maslinovog ulja
dnevno, u različitim oblicima i obrocima.
ovakvom režimu ishrane imaju manje šansi za smrt usljed srčanog udara, a i ostala
srčana oboljenja rijeđe su se javljala.
Doktor Ramon Estruk sa Odjeljenja interne medicine Univerzitetske klinike u Barseloni
želio je da ode korak dalje. Njegovo je mišljenje da su dosadašnje studije uglavnom
povezivale srčana oboljenja sa ljudima koji su se u jednom trenutku svog života pridržavali mediteranske dijete.
Da bi utvrdio stvarni uticaj ove dijete na zdravlje ljudi, dr Estruk je okupio tim ispitanika koje
je podvrgao mediteranskoj dijeti. Istraživački tim pratio je razvijanje šansi za pojavu infarkta,
moždanih udara i eventualne smrti. Dio ispitanika bio je potvrgnut klasičnim, takozvanim
“nemasnim” dijetama koje su koncentrisane na unos masti u organizam.
Zašto Mediteranci žive duže?
Poslije pet godina istraživačkog rada, rezultati su pokazali značajno bolju zdravstvenu sliku
kod osoba koje su se hranile na mediteranski način. Najbolje su prošli oni koji su akcenat
u svojoj dijeti stavili na maslinovo ulje, dok su na drugom mjestu bili oni koji su mediteranski
režim praktikovali uz naglasak na jezgrastom voću.
Primjera radi, u poređenju sa onima koji su praktikovali dijetu sa manjim unošenjem masti,
rizik od infarkta u slučaju najbolje grupe bio je manji za čak trideset posto.
„Mislim da je snaga naše studije u tome što smo mjerili brojne parametre, ne samo
krvni pritisak ili promjene u nivou holesterola“, kazao je Estruk. „Zaista verujemo da
mediteranska dijeta umanjuje opasnost od različitiih udara i smrti prouzrokovanih
kardiovaskularnim oboljenjima.“
Konkretno u ovom slučaju, grupa sa najboljim rezultatima zamijenila je crveno meso
bijelim, poput pilećeg, a tri puta sedmično na meniju bi se našla riba. Najvažnija promjena
bila je u tome što su konzumirali i do četiri kašike ekstra djevičanskog maslinovog ulja
dnevno, u različitim oblicima i obrocima.
